Kako i na ki način dojt do najvažnijih informacijov o gradišćanski Hrvati?
Tri stupnja znanja o gradišćanski Hrvati.
zeleni
plavi stupanj
črljeni
Prati zelenu nit vodilju i doznaj osnovne informacije o gradišćanski Hrvati.
Ako nas kaniš upoznat moraš dojt med nas. Bez toga sve ostaje akademsko i vrijeda ćeš zabit i opet izgubit svoje znanje.
U tri dani znaš dojt do osnovni informacijov i pogledat, pohodit i neke važnije destinacije.
Prije nego počneš moraš pročitat malo osnovne literature i zemljopisno se orijentirati.
Za početak će biti dosta ako u bilo koju tražilicu na internetu ubaciš/hitiš/vržeš rič:
gradišćanski Hrvati.
U nekoliko uri ćeš biti dosta informiran o toj narodnoj grupi, ka je ostala do danas samo na pograničnom području med Slovačkom, Mađarskom i Austrijom, grubo rečeno u bivšoj zapadnoj Ugarskoj.
Definirajmo pojam Gradišća!
Pod pojmom ili izrazom Gradišće se danas podrazumijeva područje ili teritorij gdje živu potomci Hrvatov, ki su se doselili uglavnom u 16. stoljeću. Ova se definicija tvojim daljnjim produbljivanjem u materiju zna malo nijansirati, ali prilično dobro pokriva ono, o čemu je rič. Sam pojam Gradišće je prijevod M.M. Miloradića riječi Burgenland. Znači u geografskom smislu to je zemčlja, koja je nastala tek Trianonskim ugovorima. prije toga to ime nije postojalo, jer je to bila zapadna Ugarska, a hrvati su se zvali zapadnougarski Hrvati. No situacija se je 1921. promijenila i većina tih hrvata najednom se je našla u Austriji. S obzirom, da su oni isti kao i mi sa ugarske i oni sa slovačke (pa čak i moravske) strane se je cijeli teritorij gdje mi živimo počeo nazvati Gradišće, makar to u pravnom smislu nije.
Kad dojdeš kod nas moraš jedan cijeli dan potrošiti da bi vidio sjever, sredinu i jug Gradišća. Budi pripravan da ćeš biti jedanput u Slovačkoj, pa Mađarskoj ili Austriji. Hvala Bogu granice već ni, a dijelila nas je skoro 9o ljet prvo ipak prohodna, ali kašnje kao najtvrđa granica u povijesti Europe.
Rutu si izaberi sam! Na velikoj info tabli vidiš sva naša sela i znamenitosti, ka ćeš viditi prilikom tvojega putovanja. Pogledaj i neki od selskih muzeja, ki će ti pokazati osnovne karakteristike žitka naših ljudi kroz vijeke. A bome skoro smo već 500 ljet ovde.
Probaj razgovarati s ljudi. Bit će to novi doživljalj za tebe!
Kada si načinio taj dan, drugi dan ćeš proj u jedan naš grad, kojemu gravitiramo. Recimo: Šopron, Požun ili pak Kiseg.
Pogledat ćeš grad i informirati se o njemu. Zamisliti, kako su naši ljudi živili kroz stoljeća.
To će ti biti interesantno, aš ćeš otkriti zaistinu lipe varoše, ali isto tako i najti poveznice, na koje do sada nisi ni mislio. U vođenju će ti pomoći naši mladi iz okolnjih sel.
Treti dan ćeš imati prilike pohoditi našu neku priredbu. Kako neznamo u koje doba dolaziš poišći na internetu stranicu Hrvatskih Novin (A), ili Hrvatskog Glasnika (H), ili pak stranicu KUGE ili našu: hrvati.hu, pa gradistye.hu ili gradice.net, pak i druge . na društveni mriža znaš isto dostat informacijov. Sigurno ćeš najt neku zabavu ili program kojeg bi rado posjetio, pohodio.
Kada si to sve obavio znaš reć, da si stekao osnovni stupanj znanja o gradišćanski Hrvati.
Ako se još više zanimaš za nas idi dalje na plavu boju!
Plava boja/farba znači da se zaistinu interesiraš za gradišćanske Hrvate i kaniš doznat već o njima.
Da bi bolje razumio našu povijest moraš pročitati nekoliko knjig, koje se bavu s našimi temami i bolje osvitljavalju našu problematiku. To su popularne knjige HKDC-a poput Poljanci ili Hati, ali imnaš prilike zaviriti i u Regionalne Studije (I-XV.) ili pak neku stručnu raspravu o nami. Internet će ti i ovde biti na pomoći.
Ov put ti neće bit dost dva ili tri dana, nego moraš već put biti med nami. Doživiti svakodnevnicu i razgovarati s naši ljudi. I obični, ali i oni ki vršu kakovu funkciju.
Moraš posjetiti Muzej Sakralne Umjetnosti Hrvatov u Prisiki, ali i pogledati Kiseg ili pak Željezno, iskajući trage Hrvatov. Pri tom znaš prositi pomoć od lokalnih peljačev društav ili učiteljov. Muzej Gradićanskih hrvatov – Gradišće prez granic u Koljnofu je isto dobra prilika za dostat čuda informacijov. Naši ljudi će ti rado pomoć ako triba.
Lipo bi bilo da pohodiš neku probu tamburašev ili igrokazačkog društva. Poslušati jedno lipo predavanje ili diskusiju u KUGI ili negdje drugdje će biti isto hasnovito za tebe.
Ovo je već pomalo prilika, da i sam malo pogledaš informacije i povežeš povijest s našim boravkom ovde u bivšoj zapadnoj Ugarskoj. Da povežeš svitska događanja s našimi.
Vridno bi bilo, da polako probaš koristiti/hasnovati naše riči, kad su one dio općeg hrvatskog leksika i naše naširoko poznate različitosti i uljudbe.
U poslidnje smo vrime otkrili fenomenalne stvari u našem starom jeziku i poveznice s ugarskim.
Moraš akceptirati trojezičnost ovoga kraja i da će ti biti teško sve razumiti, ako ne vladaš sa sva tri jezika ( hrvatskim, nimškim i ugarskim).
Preporučam ti muzej Jive Maasza u Čunovu ili privatnu arheološku zbirku don Stipe Mlikotića ( ke već nažalost ni). Tu je i kripta Nadasdy u Livki (Lockenhaus) ili pak viteški dvorac Esterhazy Fortnava. Tribaš viditi dvorce, utvrde i malo se probiciklati našim krajem zastanjkujući kod važnijih spomenikov, kojih imaš dosta.
Nemoj zaboraviti svakim metrom ovoga kraja hodaju već tisućama godina razni namjernici. Prvenstveno trgovci. Mi smo na prvoj vertikalnoj „autocesti“ Europe, ku su Rimljani malo modificirajući dosta popravili i trasirali, a u 19. stoljeću prozvana je Jantarskom cestom.
Doktorska disertacija Irvina Lukežića : Proza u gradišćanskih Hrvata u izdanju ZIGH-a će ti čuda pomoć u proširivanju tvojega znanja i horizonta.
Poiskati Kaušić Institut u Koljnofu, ili Panonski Institut u Pinkovcu će ti čuda pomoć pri orijentaciji i u daljnjih istraživanja.
Ako pak probaš učiti i mađarski budi uvjeren, da će ti se i neke druge moždane vijuge polako početi uključivati i kongnitivne procese razmišljanja.
Ovo je bilo malo komplicirano ali istina.
Črljena/crvena nit vodilja.
Ko dojde do ove faze već je prilično samouvjeren u svoje znanje i dobro upućen u problematiku gradišćanskih Hrvata.
Ali tek sada dolaze iznenađenja.
Ova faza je puna trnja i novosti, ali je i najljepša od svih. Ovde moraš već nas doživljavati kao svoj životni stil. Da nas redovno posjećuješ i postaješ dio našeg života.
Moraš se razgovarati s našimi ljudi, koje ćeš upoznati prilikom tvojih dosadašnjih istraživanja ili čak i osobno na nekom predavanju. Neke ću ti navesti od njih. Lista sigurno nije konačna: Nikola Benčić, Mirko Berlaković, Franjo Pajrić st., don Stipe Mlikotić, Martin Živković, Anton Kolić, Jurica Čenar, Jive Maasz, Radoslav Janković, Franjo Palković, suradniki ZIGH-a, Herbert Gassner, Felix Tobler, Đuro Vidmarović, Alojz Jembrih, Petar Tyran, Josip Seršić, Ana Šoretić, Štefan Benczak, Robert Hajszan, Petar Huisza, Zorka Kinda Berlaković, Štefan Zvonarić i drugi zaslužni Hrvati, ki sigurno čuda toga znaju.
Moraš se ali postaviti i malo na šire temelje i prooučavati nasjnoviju literaturu uz staru i iskati istinu .
Vrlo je interesantno istražiti našu vjersku komponentu, marijanski kult, vrime Isusovcev. Isto tako se pozabaviti s naši velikani (Filip Vezdin, Filip Kaušić, Kruesz Krizosztom, itd).
Problematika M.M. Miloradića do danas nije skroz rasvitljena.
M.Meršić stariji nam je isto ostavio dosta toga u nasljedstvo.
Ulazeći dalje u povijest interesantni su tekstovi Igora Šipića, Tomislava Marjana Bilosnića, Mirka Vidovića kao i drugih, ki se bavu problematikum naših prostora.
U poslidnje vrime se pojavljulju i u Hrvatskoj novije knjige o povijesti iz pera mlađih povijesničara.
Uz sve to ti već sigurno redovito pratiš naše Novine sa svi tri strane granic.
I polako se uključuješ u projekt „Po staza naših starih“, ki već nikaka neće stat i ide i onda, kada svi mislu, da je sada kratka pauza.
Projt u Bečko Novo Mjesto, sad već po ko zna koji put i viditi mač s kojim su odsikli glave našim velikanom Zrinskom i Frankopanu ili već preštat o kvazi „uroti“, ka nije ni bila urota, ili pogledati grob Hans-a von der Dürr, ki je naselio Celindofce iz Bosne u 16. stoljeću, posebne su poslastice.
Poiskati Malištrof i okolnja sela, kade su poslidnji Hrvati nestali početkom 2o. stoljeća, a živili su u duhovnom centru naših Hrvatov.
Čitati Kragela, ki je zapravo Kralj, jer se lj pisao još za vrime Miošića sa gl.
Probiciklati se stazama Avara, stazama Kelta i Ilira, viditi raspela, kapelice i križe na mjesti nekadašnjih menhira će te isto fascinirati.
U Gorici kod Dolnje Pulje imaš priliku viditi na mjestu geografskog središća Burgenlanda kapelicu Sv. Donata, najstariji zidani spomenik gradišćanskih Hrvatov .
Viditi kultni objekt u Haschendorfu ili posjetit grob svećenika Mikišića i upoznati se s njegovim životnim putem, će ti malo pojasniti problematiku, koja te je zaintrigirala i natjerala da počneš sa zelenom farbom, svojim slobodnim ulazom u otkrivanje fantastičnog svita gradišćanskih Hrvatov.
Program Dobro došli u Požunu se održava sredinom julija i jako je posto popularan.
Ovoga ljeta se slavi 100 ljet hodočašća gradišćanskih Hrvatov u Cilje u Štajerskoj.
i malo novosti. Spomenik Budućnosti u Koljnofu će ti objasniti dosta toga, ako si prešteš u Neki od Regionalnih Studija opis.Zaistinu smo mi Hrvati u zadnji leti dost oslabili, ali i ostavili ča za budućčnost. skaralna geometrija Koljnofa, ka je nastala u jubilarnom 2022. ljetu, kade smo slavili 250 ljet od posvećenja naše hodočasne crikve BMD.
Isto tako i spomenik pred ETNOm u Koljnofu je spomina vridan. Projt kroz naša sela i varoši na ugarksoj strani će ti dosta toga i objasniti i doznat ćeš reciomo ča interesantnoga o Zwitzku u Prisiki, Franjevci u Židanu, Zrinskom u Petrovom selu ili Jurišiću u Kisegu.
Pred 10 leti smo se ganuli s projektom KROID-a, ljudi dobre volje Ilirije, ki sdad već redovito nastupaju na Riječkom Karnevalu, ali i u našermu kraju. Izdali smo i slikovnicu i načinjili film o Kroidima. Kroid znači kamen i voda. Obnovljen je i stari turski zdenc u Koljnofu i isto tako smo postavili i spomen ploču Židovom iz II. Svitskog boja. na 6. putovanje Po staza naših starih krenut ćemo iz Koljnofa za Udbinu 07.07.2023. na najmarkantniji plejadski datum, aš su sve znamenka broj 7 i dan i misec i ljeto ako se skupa daju cifre.
Neka dobri Duh gradišćanskih Hrvatov bude s tobom na tvojem putu!
EMC GRAH ti želi čuda sriće u tvom iskanju i pobiranju činjenic o gradišćanski Hrvati!
