Kada govorimo o gradišćanskim Hrvatima moramo vrlo pripaziti na termin, jer o njima možemo tek govoriti od 1920-21. godine, kada se ustalio genijalni prijevod M.M. Miloradića
Burgenland-Gradišće.
Kada smo se doselili prije skoro 500 godina, i kao jedna od najstarijih hrvatskih dijaspora, a vjerojatno najmnogobrojnijih ovako daleko od svoje stare Domovine , to je bilo naseljavanje i u Doljnju Austriju (najveć ljudi je došlo simo) i u Štajersku, međutim ta su se naselja zbog razno-raznih uzroka asimilirala.
Ostao je relativno velik broj Hrvata u homogenim sredinama tako čineći trojezični socio-kulturno okruženje i sliku zapadne Ugarske, tj. zapadnog rubnog područja Mađarskog Kraljevstva. Trojezično, znači njemačko, mađarsko i hrvatsko miješano govorno područje.
Prilikom doseljenja katolički element, koji nosi golemu i praiskonsku jezgru svoje kršćanske i katoličke vjere, ulazi u prostor, koji je onda protestantski, ili bolje rečeno polagano prelazi na novostvorenu konfesiju (koja kako znamo, svoj put nije tako započela, tj. nije bila nakana stvoriti novu vjeru, nego reformirati katoličku crkvu iznutra) vrlo je dobro došao iz više razloga. U praktičnom mislu ovaj dio, koji je u zapadnoj Ugarskoj zapravo se premiješta unutar jedne te iste državne tvorevine, jer je Hrvatska pridružena zemlja mađarskoj Sveto- štefanskoj Kruni, sa svojom državnošću.Mala napomena. neki dolazu čak iz Bosne, i odatle i naziv Wossen Kroboten ( Vodeni hrvati) i najbitnije, da dolazimo pred Tridentskim saborm, na kojem je promijenjeno lice katoličkoj vjeri.
Dolazimo sa svojim pismom ( bolje rečeno tri pisma), svojim bogoslužjem na narodnom jeziku i svojim svećenicima Glagoljašima i Franjevcima, koji su garant očuvanja svoje vjere, svoje kičme i prilikom takve traume, kao što je to preseljenje.
Trebali su nas zbog jednostavnog razloga: nenapučeno područje naseliti ljudstvom u prilog brzog uspostavljanja proizvodnje, jer se istovremeno prelazilo na intenzivniji način poljoprivrednog privređivanja.
Nije istina da smo bježali. Većinom je to bio organizirani prijelaz, samo su poslije htjeli to prikazati kao bježanija. Čak nam je bilo obećani i povratak, kada pogibel projde.
Ovaj granični prostor je puno trpio prilikom Korvinovih pohoda i stajaćeg rata, protiv Fridriha III.
Zadužna imanja Habsburgovaca i Komora nasljednih pokrajina (Doljnja Austrija, Štajerska) imale su upliv već dosta rano na tlu zapadnog podrućja mađarske Krune.
Bilo je tu i Husitskih provala. Sve u svemu od Osmanlija i njihovih podanika ugroženo stanovništvo preseljava se (prvenstveno) ali i bježi kud god zna.
Jedan od udarnih pravaca je sjeverozapad.
Nikola Jurišić je jedan od glavnih figura toga vrimena. Ratnik i diplomat, pa i veleposjednik igra dosta važnu ulogu u tim previranjima. on predvodi u ima Ferdinanda Habsburškog Cetinski Sabor, a kasnije preseljava dosta ljudi u zapadnougarksi prostor.
Ferenc Nadasdy Tomin sin - crni beg (crni beg) bio je neustrašivi borac prostiv Osmanlija
Toma Nadasdy hrvatski ban preseljava isto svoje kmetove i druge staleže u zapadnougarski kraj. o tome je pisao Đuro Vidmarović.
Nikola Zrinski IV.- njemu će Mekinić posvetiti svoje Pjesme, ke su štampane u Križu ( danas Deutschkreutz.
Tadašnja Hrvatska gubi trećinu svoga bića, od kojeg gubitka se do danas nije oporavila.
Broj stanovnika ondašnjeg hrvatksog etnosa onda je blizu prema nekima broju ondašnjeg engleskog stanovništvu!?
Hrvatsko stanovništvo u mjestima, gdje je ono u manjini prikljanja se djelomično novoj vjeri ( ili se tako pričinjava, ili nema drugog izbora) i tako se polako i asimilira. Međutim u onim sredinama, koja su kompaktna, oni se tvrdo drže svoje vjeroispovijesti i za dvije generacije za vrijeme katoličke obnove pod vodstvom biškupa Jurja Draškovića, njihovi sinovi, novi svećenici bit će okosnica tog pokreta.
Moramo spomenuti i da se za vrijeme reformacije u našem kraju našao i sam Stipan Konzul, koji je najviše doprimio, da se štampa prvi Novi Zavjet na hrvatskom jeziku 1563.i 1564. u Urachu. Bio je prodikač u Šopronu i Koljnofu.
Nekoliko biskupa nove vjere bili su Hrvati
U ono vrijeme Isusovci i Franjevci igraju isto važnu ulogu. Jedni prvenstveno na intelektualnom i školskom polju, drugi u jačanju vjere na terenu.
Nekoliko imena Filip Vezdin (Hof , učenik u Šopronu, jedan od najvećih lingvista –zapadnougarski Hrvat,ne gradišćanki, jer Gradišća onda niti nema). Napisao i dao štampati gramatiku sanskrta u Indiji.
Filip Kaušić isusovac utemeljitelj Zagrebačkog Sveučilišta 1669. god.
Juraj Mulich franjevac bos sa križem pohodi naša sela i osniva vjerska društva.
1609. Kerestur – Sv. Križ prva pjesmarica u Hrvata Pytiraneus
Sponzor Mikula Zrinski
Urota Wesselenyi-Zrinsko-Frankopanska, koja nije bila uopće urota.
Ferenc Nadasdy državni sudac mađarski krőzuš ( najbogatiji čovjek), pogubljen istoga dana 30.04.1671.u Beču, kada su ubijeni i Zrinski Petar i Frankopan Krsto u Bečkom Novom Mjesti.
Zatiranje povijesne istine i memorije nas je pratilo stoljećima i mi tek u poslidnje vrime postajemo toga svjesni i otkrivamo drugu povijest i činjenice.
Loretanski kult Marijanski kult potreba da se ponovo stabilizira vjera.
Obitelj Pejacsevich je bila vrlo važna u našem kraju, no ne u smislu hrvatstva, nego opeć uljudbe i kulture.
Fran Kurelac, propagandist i istraživač boravio je u našem kraju u osjetljivom vrimenu 1848-49. i bilježi vrlo vrijedne podatke o nama.
Izdavaštvo
1848-49. opredijeljenost ovdašnjih Hrvata bilo je na ugarsku stranu i to je dijelom i objašnjenje, da smo opstali ovdje.
Mihovil Nakovich Standardizacija pisma, stručne knjige – skup učitelja u Koljnofu
Molitvene knjige -
Pupčana vrpca između stare Domovine, koja ovako ili onako uvijek postoji
Osnivaju se Naše Novine Šopron 1910 Štefan Pinezić
Mate Meršić Miloradić začetnik dijalektalne književnoszi u Hrvata uopće
-
Svjetski boj.
-
1921. plebiscit
-
Dolaze tambure u Gradišće (austrijski dio)
-
1946. Deportacija Nijemaca iz Šoprona
-
Osnuju se društva u Austriji
-
Suradnja sa Hrvatima u Austriji
-
70 godine društva na našoj strani
-
Standardizacija jezika i riječnik
-
Sve brža asimilacija na našoj strani, nestaju zatvorene zajednice.
-
1989. Piknik-Šopron, no pred tim 4 dane proboj Nijemaca u Koljnofu
-
Utemeljenje narodnosnih samouprava i još prije na sudu zabilježena društva .
Nemamo adekvatni odgovor, kako usporiti i zaustaviti asimilaciju.
Gubitak povijesne memorije u Šopronu i okolici
Problematika Burgenlandische Kroaten- Gradišćanski Hrvati
Velike priredbe
CD izdanja
Bilješke o govoru. audio snimke
Dvojezična izdanja –otvaranje prema većinskom narodu.
I druga naselja Unda, Umok specifičnosti.
Veze sa matičnom Domovinom – koja traju već više od 30 godina- Koljnof_ Buševec, Bibinje, Gračani itd. i veze u drugim selima sa Hrvatskom.Skoro svako selo ima svoje prijatelje u Hrvatskoj.
Knjige npr. Šopron, Regionalne Studije, internet radio www.hrvati .hu
Emisija Dalekozor
Dvojezične škole
Studenti u Zagrebu
Našice, Storno, Liszt, Mihalović.
Književni susreti u Koljnofu
Tamburaši –Štrabanci- Bondersölj, Pinkica, Židanski i Bizonjski tamburaši, Kajkavci itd.
- A hozzászóláshoz be kell jelentkezni
